HR
 
HR

Mylan u svijetu

Zatvori

Odaberite jednu od naših web-stranica s popisa u nastavku.

  1. Europa

    1. Austria
      1. Deutsch
    2. Belgija
      1. Français
      2. Nederlands
    3. Bugarska
      1. България
    4. Češka Republika
      1. Čeština
    5. Danska
      1. Dansk
    6. Finska
      1. Suomi
    7. Francuska
      1. Français
    8. Greece
      1. Ελληνικά
    9. Hrvatska
      1. Croatian
    10. Hungary
      1. Magyar
    11. Ireland
      1. English
    12. Italija
      1. Italiano
    13. Nizozemska
      1. Nederlands
    14. Njemačka
      1. Deutsch
    15. Norway
      1. Norsk
    16. Poljska
      1. Polski
    17. Portugal
      1. Português
    18. Rumunjska
      1. Romanian
    19. Slovakia
      1. Slovenský
    20. Slovenija
    21. Španjolska
      1. Español
    22. Srbija
      1. Serbian Latin
    23. Švedska
      1. Svensk
    24. Switzerland
      1. Deutsch
      2. English
    25. Ujedinjeno Kraljevstvo
      1. English
  2. Afrika

    1. Južnoafrička Republika
      1. English
  3. Amerike

    1. Brazil
      1. Português brasileiro
    2. Kanada
      1. English
      2. Français
    3. Sjedinjene Države
      1. English
  4. Azija

    1. Indija
      1. English
    2. Japan
      1. 日本語
  5. Pacifik

    1. Australija
      1. English
    2. Novi Zeland
      1. English

Tvrtka Mylan s ponosom posluje i u zemljama navedenim u nastavku.

  1. Maroko
  2. Tajvan
  1. Singapur
Dec 6, 2018

Bioslični lijekovi  – osiguravaju veću dostupnost biološke terapije oboljelima od upalnih autoimunim reumatskih bolesti  

Nova studija o udjelu biosimilara koju je Europska komisija / IQVIA objavila u rujnu ove godine[1], pokazuje da u zemljama srednje i istočne Europe, zahvaljujući biosličnim lijekovima, dvostruko veći broj pacijenata ima pristup neophodnoj biološkoj terapiji.

Prof. dr. Srđan Novak, voditelj Odjela za reumatologiju i kliničku imunologiju KBC Rijeka i Potpredsjednik Hrvatskog reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora: “Procijenjuje se da u  Hrvatskoj oko 70.000 bolesnika boluje od upalnih reumatskih bolesti. S obzirom na podatke iz drugih zemalja 10 posto bolesnika s tim bolestima kandidati su za biološku terapiju. Trenutno se u Hrvatskoj više od 3000 bolesnika liječi biološkim lijekovima, što znači da dio naših bolesnika ipak ne prima najsuvremeniju terapiju. Razlog tome svakako su i neprepoznati bolesnici što dovodimo u vezu s manjkom reumatologa, organičavajući komorbiditeti, ali i cijena bioloških lijekova. Nema sumnje da će bioslični lijekovi doprinijeti boljoj dostupnosti biološke terapije za ove bolesnike.”


Zagreb, 6. prosinca 2018. – Regionalni okrugli stol na temu 'Bioslični lijekovi - prilika za pacijente i zdravstvene sustave u srednjoj i istočnoj Europi', održan je danas uz Srednjoeuropski reumatološki kongres 2018 (CECR) u Zagrebu. Događaj je okupio renomirane zdravstvene stručnjake u području reumatologije iz Hrvatske i Europe, predstavnike hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Tijekom događaja raspravljalo se o dostupnosti biosličnih lijekova za liječenje autoimunih upalnih reumatskih bolesti. Nekoliko biosličnih lijekova za liječenje autoimunih reumatskih upalnih bolesti dobilo je u posljednih nekoliko mjeseci odobrenje Europske komisije za stavljanje lijeka na tržište. Indicirani su za liječenje autoimunih upalnih reumatskih bolesti kao što su reumatoidni artritis, psorijatični artritis i ankilozni spondilitis, jednako kao i njihovi  referentni proizvodi.

“Procijenjuje se da u Hrvatskoj oko 70.000 bolesnika boluje od upalnih reumatskih bolesti. Obzirom na podatke iz drugih zemalja 10% bolesnika s tim bolestima kandidati su za biološku terapiju. Trenutno se u Hrvatskoj više od 3000 bolesnika liječi biološkim lijekovima, što znači da dio naših bolesnika ipak ne prima najsuvremeniju terapiju. Razlog tome svakako su i neprepoznati bolesnici što dovodimo u vezu s manjkom reumatologa, organičavajući komorbiditeti, ali  i cijena bioloških lijekova. Nema sumnje da će bioslični lijekovi doprinijeti boljoj dostupnosti biološke terapije za ove bolesnike rekao je prof. dr. Srđan Novak, voditelj Odjela za reumatologiju i kliničku imunologiju KBC Rijeka i Potpredsjednik Hrvatskog reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.

Predstavnica HALMED-a, dr. vet. med. Dijana Derganc, predstavila je postupak znanstvene ocjene i davanja odobrenja biosličnih lijekova, koji se u Europskoj uniji obavezno provodi putem centraliziranog postupka registracije i službeno stajalište HALMED-a o zamjenjivosti bioloških lijekova.

Na temelju HALMED-ova službenog stajališta biosličan lijek i izvorni biološki lijek mogu se u liječenju pacijenata međusobno zamjenjivati uz nadzor liječnika i praćenje stanja pacijenta. O prikladnosti zamjene lijeka za pojedinog pacijenta odlučuje ordinirajući liječnik, koji pacijenta treba obavijestiti o promjenama i koji će pratiti stanje pacijenta i ishode liječenja[2].

 "U skladu s našom nakanom da visoko kvalitetne lijekove učinimo dostupnijima, Mylan je odgovorio na sve veću potrebu za biološkim lijekovima. Stoga dolazak biosličnih lijekova predstavlja važan doprinos terapijskim mogućnostima liječenja bolesnika s autoimunim bolestima, kao što je reumatoidni artritis, u zemljama srednje i istočne Europe,” izjavila je dr. med. Katinka Giezeman, voditeljica Mylanovih medicinskih poslova za Europu.

Na panelu su izneseni i ekonomski pokazatelji primjene biosličnih lijekova u području reumatskih autoimunih bolesti.

"U srednjoistočnoj europskoj regiji liječenje autoimunih bolesti kao što je reumatoidni artritis predstavlja veliki teret za društvo. U Hrvatskoj je tako samo u prošloj godini potrošeno približno 31 milijun eura na biološku terapiju u terapijskim indikacijama referentnog lijeka. Potencijalna ušteda dolaskom biosličnih lijekova mogla bi biti i do 30%, što na temelju naših procjena iznosi minimalno oko 3 milijuna eura. To je velika ušteda za zdravstveni proračun – zbog čega biološka terapija postaje dostupna većem broju pacijenata." kazao je Jozef Belcik, predstavnik Mylana za srednju i istočnu Europu i Njemačku, dodajući da "dolazak biosličnih lijekova u regiju srednjoistočne Europe pokazuje našu predanost razvoju pristupačnijeg liječenja i prednost neophodnom širenju dostupnosti životno važnih lijekova za pacijenta, podržavajući pritom i nacionalne vlade u njihovoj brizi za pacijente i uspješnije upravljaju financijskim sredstvima".

Nova studija koju je objavila Europska komisija/IQVIA, iz rujna ove godine, o udjelu biosličnih lijekova, pokazuje da u zemljama srednje i istočne Europe dvostruko više pacijenata koristi neophodnu biološku terapiju zahvaljujući biosličnim lijekovima, bez utjecaja na zdravstveni proračun. To daje veliku nadu za pacijente koji još uvijek nemaju pristup biološkoj terapiji zbog visokih troškova referentnih lijekova.

Osim toga, bioslični lijekovi omogućuju značajnu uštedu zdravstvenim sustavima: predviđa se da će korištenje biosličnih lijekova samo zemljama EU5 uštedjeti više od 10 milijardi eura između 2016. i 2020. godine[3]. U Europi je za liječenje raznih bolesti odobreno više od 45 biosličnih prozvoda (za 15 originalnih bioloških lijekova)[4].


O HRVATSKOJ LIGI PROTIV REUMATIZMA 

Hrvatska liga protiv reumatizma je neprofitna udruga građana koja ima socijalno-edukativni te informativni karakter, a okuplja bolesnike s reumatskim bolestima i liječnike specijaliste koji se bave tom problematikom. Članovi Hrvatske lige protiv reumatizma i ostali zainteresirani dobivaju saznanja o svojim bolestima, te savjete u svezi prevencije i liječenja reumatskih bolesti. Zadaća Lige je i davanje pravnih savjeta, te po mogućnosti i neposredne materijalne i radne pomoći u prilagodbi stana, organiziranju rehabilitacije, nabavi pomagala i lijekova. Liga se zalaže za edukaciju zdravstvenih kadrova kao i za znanstveni istraživački rad u timskom pristupu, u kojem bolesnik mora biti aktivno uključen. Liga je osnovana 1992. godine (utemeljitelj prof. dr. sc. Ivo Jajić), a kao pravni slijednik Društva reumatičara grada Zagreba (Referalni centar za spondiloartropatije ima sjedište na istoimenom odjelu).

Kroz čitav ovaj period Liga sudjeluje u većini događanja i javnozdravstvenih aktivnosti u povodu Desetljeća kostiju i zglobova, Svjetskog dana Spondiloartritisa (2016. – 2018.) kao i popularnom događanju Reumatlon. Liga je bila i domaćin dvaju važnih međunarodnih sastanaka održanih u Zagrebu: PARE Jesenska konferencija (studeni 2014.) te sastanak AGORA (rujan 2017.). Osim toga Liga je također podržavala i okupljanja pacijenata u Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu.

 

[1] IQVIA Report 2018 (September 2018): The impact of biosimilar competition in Europe. https://ec.europa.eu/docsroom/documents/31642, page 21; Last accessed 05-12-2018

[2] http://www.halmed.hr/Lijekovi/Informacije-o-lijekovima/Bioloski-i-bioslicni-lijekovi/

[3] IQVIA Institute for Human Data Science. Advancing Biosimilar Sustainability in Europe. A Multi-Stakeholder Assessment, Sep-2018. Available at: https://www.iqvia.com/-/media/iqvia/pdfs/institute-reports/advancing-biosimilar-sustainability-in-europe.pdf?_=1538966545756  page 2. Last accessed 17-Nov-2018

[4] IQVIA Institute for Human Data Science. Advancing Biosimilar Sustainability in Europe. A Multi-Stakeholder Assessment, Sep-2018. Available at: https://www.iqvia.com/-/media/iqvia/pdfs/institute-reports/advancing-biosimilar-sustainability-in-europe.pdf?_=1538966545756  page 2. Last accessed 17-Nov-2018



Posljednje ažurirano  22.10.2018.